Najčešća pitanja za frilensere i mala preduzeća

Odgovori na sva vaša pitanja o registraciji, porezima, e-fakturisanju i obavezama u Srbiji.

15 pitanja

Registracija firme

01Kako registrovati DOO u Srbiji?+
DOO se registruje isključivo elektronski kroz APR eRegistracija portal (apr.gov.rs). Potreban je kvalifikovani elektronski sertifikat (e-potpis), NEXU aplikacija za potpisivanje i platna kartica. Minimalni osnivački kapital je 100 RSD. Priprema se osnivački akt (Odluka o osnivanju za jednočlano, Ugovor o osnivanju za višečlano DOO), proveri se raspoloživost naziva u bazi APR, izabere šifra delatnosti i podnese prijava. APR izdaje rešenje u roku od 1-5 radnih dana, automatski dodeljujući matični broj i PIB kroz jednošalterski sistem. Naknade: eRegistracija ~8.000 RSD, kopija rešenja 2.500 RSD. Nakon toga se otvara poslovni račun u banci i registruju stvarni vlasnici u CEVSV.
02Šta je APR i kako ga koristiti?+
APR (Agencija za privredne registre) je centralna registraciona agencija Srbije, osnovana 2004. godine. Vodi preko 20 registara: Registar privrednih društava, Registar preduzetnika, Registar finansijskih izveštaja i CEVSV (stvarni vlasnici). Ključne usluge: elektronska registracija firmi (obavezna od maja 2023), besplatna pretraga baze na pretraga.apr.gov.rs, prijem finansijskih izveštaja i izdavanje izvoda. Naknade od 2026: eRegistracija DOO ~8.000 RSD, registracija preduzetnika 2.500 RSD, rezervacija naziva 2.000 RSD.
03Šta je PIB i kako ga dobiti?+
PIB (Poreski identifikacioni broj) je jedinstven 9-cifreni broj koji Poreska uprava dodeljuje svakom poreskom obvezniku. Za subjekte registrovane kroz APR, PIB se dodeljuje automatski kroz jednošalterski sistem — stiže zajedno sa rešenjem APR u roku od 5 radnih dana. Od decembra 2022. PIB potvrde se izdaju isključivo elektronski. PIB je obavezan na svim fakturama, poreskim prijavama i nalozima za plaćanje. Poreska uprava može ukinuti PIB ako obveznik ne prijavi promene u roku od 5 dana.
04Kako otvoriti poslovni račun u banci?+
Svaki poslovni subjekt mora imati tekući račun u srpskoj banci. Potrebna dokumenta: rešenje APR, osnivački akt, PIB potvrda, OP obrazac (overeni potpis), lična karta zastupnika. Dinarski račun je obavezan za domaće transakcije; devizni račun (EUR, USD) je opcionalan ali neophodan za međunarodne poslove. Banke: Raiffeisen, Erste, OTP, Banca Intesa, UniCredit, NLB Komercijalna, AIK. Troškovi: od besplatno (promotivne ponude) do 1.500-5.000+ RSD mesečno. Proces traje 1-5 radnih dana.

Porezi i doprinosi

01Kako se registrovati za PDV u Srbiji?+
Obavezna PDV registracija nastupa kada ukupan domaći promet premaši 8.000.000 RSD u prethodnih 12 meseci (klizni period, ne kalendarska godina). Prijava se podnosi u roku od 5 dana putem EPPDV obrasca na ePorezi portalu. PDV obaveze počinju prvog dana meseca koji sledi mesecu u kojem je prag prekoračen. Dobrovoljno registrovanje je moguće ispod praga, ali obavezuje na minimum 2 godine u PDV sistemu. Stope: opšta 20%, snižena 10% (hrana, lekovi, udžbenici, smeštaj). Deklaracije (PPPDV) se podnose mesečno ili kvartalno do 15. u mesecu.
02Kako frilenseri plaćaju porez u Srbiji?+
Neregistrovani frilenseri (fizička lica) podnose kvartalne samoprijave putem frilenseri.purs.gov.rs koristeći obrazac PP OPO-K. Biraju između dva modela: Model A (normirani troškovi 107.738 RSD/kvartal, porez 20% + PIO 24% + zdravstvo 10,3%) ili Model B (normirani troškovi 64.979 RSD/kvartal + 34% bruto prihoda, porez 10%). Rokovi: 30 dana nakon kraja kvartala. Registrovani frilenseri-paušalci plaćaju fiksni mesečni iznos do 15. u mesecu. IT programeri u Beogradu plaćaju otprilike 25.000-35.000 RSD mesečno.
03Koliko iznose doprinosi za socijalno osiguranje?+
Ukupna stopa doprinosa je 35,05%: PIO 24% (zaposleni 14% + poslodavac 10%), zdravstvo 10,30% (5,15% + 5,15%), nezaposlenost 0,75% (samo zaposleni). Preduzetnici i paušalci plaćaju pun iznos od 35,05% na svoju osnovicu. Minimalna mesečna osnovica za 2026: 51.297 RSD. Maksimalna: 732.820 RSD. Formula: minimum = 35% prosečne zarade, maksimum = 5× prosečna zarada. Stope su nepromenjene od 2022. godine.
04Ko plaća godišnji porez na dohodak građana?+
Svako rezidentno fizičko lice čiji ukupan neto prihod u 2025. premaši trostruku prosečnu godišnju zaradu (5.439.096 RSD) mora podneti PP GPDG prijavu do 15. maja 2026. Stope: 10% do šestostruke prosečne zarade (10.878.192 RSD), 15% iznad tog iznosa. Lica mlađa od 40 godina imaju dodatni neoporezivi iznos od 3× prosečna godišnja zarada. Poreska uprava priprema pré-popunjenu prijavu do 1. aprila. Lični odbitak: 40% prosečne zarade (725.213 RSD), za izdržavanog člana: 15% (271.955 RSD).
05Kako se PDV primenjuje na uvoz i izvoz?+
Izvoz je oslobođen PDV-a sa pravom na odbitak prethodnog poreza (čl. 24 Zakona o PDV). Za usluge B2B: mesto prometa je sedište primaoca (čl. 12 st. 4). Kada srpski subjekt pruža usluge stranoj firmi, mesto prometa je u inostranstvu — srpski PDV se ne obračunava i taj promet NE ulazi u prag od 8 miliona RSD. Ovo je ključno za IT frilensere. Uvoz podleže PDV-u pri carinjenju (20% ili 10%). PDV obveznik-uvoznik može odbiti plaćeni PDV kao prethodni porez. Obrnuto oporezivanje: kada strana firma pruža usluge srpskom primaocu, srpski primalac je poreski dužnik.

e-Faktura i SEF

01Kako izdati e-fakturu preko SEF sistema?+
SEF (Sistem Elektronskih Faktura) je obavezna platforma za elektronsko fakturisanje koju vodi Ministarstvo finansija na efaktura.mfin.gov.rs. Obavezan je za sve PDV obveznike za B2B transakcije od 1. januara 2023. Registracija zahteva kvalifikovani elektronski sertifikat. Sistem koristi UBL 2.1 XML format. Fakture se mogu kreirati ručno na portalu ili automatski putem REST API-ja. Paušalci koji nisu u PDV sistemu nisu obavezni, ali mogu se dobrovoljno registrovati. Kazne za neusklađenost: 200.000-2.000.000 RSD za pravna lica, 50.000-500.000 RSD za preduzetnike.
02Da li paušalac mora da koristi SEF i e-fakturu?+
Paušalci koji NISU registrovani za PDV NISU obavezni da koriste SEF za B2B fakturisanje. Obaveza se odnosi na PDV obveznike i subjekte javnog sektora. Paušalci mogu dobrovoljno da se registruju na SEF — u tom slučaju moraju nastaviti do kraja naredne kalendarske godine. Od 1. aprila 2026, nova pravila zahtevaju e-fakture za maloprodaju nosiocima korporativnih platnih kartica. Bez obzira na SEF obaveze, svi paušalci moraju voditi KPO knjigu i izdavati redovne fakture.

Paušalno oporezivanje

01Paušalac ili knjigaš — koje su razlike?+
Paušalac plaća fiksne mesečne iznose poreza i doprinosa određene rešenjem Poreske uprave, bez vođenja poslovnih knjiga — samo KPO knjiga. Knjigaš vodi dvojno knjigovodstvo i plaća 10% poreza na stvarni profit. Paušal je ograničen na 6.000.000 RSD godišnjeg prihoda i ne može biti PDV obveznik. Mesečne obaveze paušalca su tipično 15.000-30.000 RSD, dok knjigaš plaća na osnovu ostvarenog profita. Knjigaš mora imati računovođu (10.000-30.000 RSD mesečno), ali može odbiti realne troškove poslovanja. Model lične zarade kod knjigaša može značajno smanjiti ukupno opterećenje.
02Kako paušalac plaća porez — mesečne obaveze?+
Poreska uprava izdaje rešenje sa fiksnim mesečnim iznosima: porez na dohodak 10%, PIO doprinos 24%, zdravstveno osiguranje 10,3%, nezaposlenost 0,75% — ukupno 45,05% od utvrđene osnovice. Minimalna mesečna osnovica za 2026. je 51.297 RSD, što daje minimum od ~23.100 RSD mesečno. IT konsultant u Beogradu plaća tipično 25.000-35.000 RSD. Rok za plaćanje: 15. u mesecu za prethodni mesec. Plaćanje se vrši putem 4 naloga (porez, PIO, zdravstvo, nezaposlenost) kroz ePorezi portal ili bankovni transfer.

Računovodstvo i obaveze

01Ko mora da ima fiskalnu kasu?+
Sistem eFiskalizacije je obavezan od 1. jula 2022. za sve subjekte koji vrše promet na malo. Svaki fiskalni račun nosi QR kod koji kupci mogu skenirati radi provere. Komponente: ESIR (software za izdavanje računa), PFR (procesor fiskalnih računa — L-PFR za fizičke prodavnice, V-PFR besplatan od Poreske uprave za online prodaju), BE (bezbednosni element). Poslovni prostor mora biti registrovan kod Poreske uprave. Paušalci koji vrše samo B2B transakcije ne moraju imati fiskalnu kasu.
02Koliko iznosi zakonska zatezna kamata?+
Zakonska zatezna kamata za dinarske obaveze iznosi 13,75% godišnje (referentna stopa NBS 5,75% + 8 procentnih poena). Za EUR obaveze: 10,15% (stopa ECB 2,15% + 8pp). Kamata se računa prostim interesnim računom po danu: k = (G × p × d) ÷ (100 × 365). Na račun od 100.000 RSD sa zakašnjenjem od 30 dana, kamata iznosi 1.130,14 RSD. Pored kamate, poverilac ima pravo na paušalnu naknadu od 20.000 RSD po fakturi. Rok plaćanja u B2B: maksimalno 60 dana. Stopa NBS je nepromenjena od septembra 2024.

Isprobajte Levka - besplatno.

Kreirajte fakturu za 2 minuta. Bez kreditne kartice. Usklađeno sa SEF-om.

Počnite besplatno →